Europska putovanja

Vodimo vas na:

Provansalska polja lavande

Petodnevno putovanje autobusom visoke Tourist klase

Polasci iz Zagreba i Rijeke: 17-07.i 31.07. 2012.

Cijena:
430 € ili 3225 Kn*
po osobi u dvokrevetnoj sobi (plaćanje u 5 rata)
*prema tečaju 1:7,5

Lavanda je duša Visoke Provanse
Jean Giono, franc. književnik

Vaucluse, a osobito visoravan Sault, najveći je francuski proizvođač fine lavande (na prostranstvu od 1150 ha) i lavandina (1750 ha), osiguravajući 40 % ukupne francuske proizvodnje lavandina eteričnog ulja.

Lavanda je sredozemna biljka pripadajući obitelji labiacela, kao i neke druge srodne biljke: kadulja, majčina dušica, ružmarin, satureja, mentol, santioline,...najraširenija od svih aromatičnih biljaka. Ljeti, prošarana lavandina polja prelijevajući se u mnoštvu nijansi plavo-ljubičastih boja, šire opojne mirise uzduž i poprijeko francuske Provanse. Zahvaljujući tom fenomenu i prekrasnoj prirodi, ova napredna francuska pokrajina znala je povezati oku lijepo s korisnim, pobuđujući interes bezbrojnih turističkih nomada iz čitavog svijeta da u njoj borave u periodu od polovice srpnja do polovice kolovoza, uživajući u «plavom snu» lavandinog ozračja i bogatoj ponudi uznapredovalog agroturizma začinjenoj najrazličitijim gastro produktima lavande (sirupa, rakije, meda, slastica i marmelade...).

Slaveći berbu lavande, Provansa otvara širom vrata gostima obilaskom puteva lavande, organiziranjem cvjetnih korza, prošecija cvijećem okićenih zaprega što ponosno defiliraju ulicama srednjovjekovnih burgova, prepunih senzacija opojne lavande. Proizvođači izlažu eterična ulja, med, mirisne vodice, sapune, aranžmane iz osušenog cvijeća, a obrtnički sajmovi spontano se pridružuju ljetnim svetkovinama bockajući vam papilare najrazličitijim vrstama i oblicima kozjeg sira, maslinovim uljem, domaćim pršutom i svježim provansalskim kruhom... Slavljeničkoj kozmopolitskoj eskaladi na provansalskoj cesti lavande pridružuje se, eto, i naša mala hrvatska družina u najboljem trenutku, upravo u tijeku najintenzivnijeg dozrijevanja lavande, početka njene (strojne) berbe i prerade.

* * *

Još od davnina datira upotreba ove višestoljeća poznate biljke po svom opojnom mirisu i terapeutskim svojstvima. Grci su je koristili kao ljekovitu biljku, a kao medicinsko sredstvo hvaljena je štoviše i u XII st. od Hildebranda. Sve do XX stoljeća, cvjetovi divlje lavande (što su rasli u brdima iznad 600 metara nadmorske visine) ubirani su pomoću srpa. Međutim to ručno prikupljanje vrlo se brzo pokazalo nedovoljnim u podmirivanju sve više rastućih industrijskih potreba za lavandinim eteričnim uljem. Tako se kultura lavande širila, a pri njenoj žetvi strojevi su zamijenili staromodne kosire.

Usprkos toga i danas se još lavanda bere ručno za suhe strukove, dok se od 15. srpnja do 15. kolovoza u pravilu, berba cvjetova namijenjenih destilaciji obavlja na vrlo učinkovit mehanički način, kao što ćemo imati prilike vidjeti u Catherininim poljima.

Destilacija na vodenu paru cvjetnih vršaka ostala je zakon! Oljušteni cvijetovi s njihovih stabljika također se pakuju u vrećice od provansalskog platna (kao uostalom kao što čine i naše «Foronke») za zaštitu odjeće od moljaca ili pak za čajne oparke!

* * *

Prepostavlja se da je ova višestoljetna biljka porijeklom iz Perzije. U prvom stoljeću p.n.e Plinije stariji, kroničar i usto prirodnjak, i Dioscorid, liječnik i botaničar, navode u svojim dijelima lavandu tipa «aspic» i «stoehas», štoviše potonji je svrstava među dragocjeno bilje.

Riječ lavanda potiče najvjerovatnije iz Srednjeg vijeka, no korištena je i znatno ranije kod Egipćana, Grka i Rimljana za parfumiranje kupki i održavanje rublja. Kelti su pak na bazi lavandina eteričnog ulja proizvodili losion znan kao «nard celtic», korišten u farmaciji i izradi miomirisa. Nard se spominje u novom Testamentu kada njime, u kući gubavca Simona, ribarica Madlena oplahuje noge svoga gospodara. Još 1371. kultura lavande postojala je u Burgundiji i to u obliku «vrta jednostavnih vrsti» u kojem su njegovali različite trave namijenjene apotekarima. U XVIII st., udružena s ostalim aromatskim biljem, lavanda postaje prirodan lijek u borbi protiv kuge.

Počevši od XIX st. lavandini se ekstrakti destiliraju u Provansi, a služe za njegu rana i kao djelotvorno sredstvo protiv glista. Tek razvojem industrije, i napose parfumerija, počinje značajnije kultiviranje te divlje biljke.

Ova lijepa sredozemna biljka, koja se upotrebom u aromaterapiji i kozmetici, ali i u redovitim kulinarskim pripravcima - naime, njen lagano gorki okus cijeni se kao deliciozni začin snažnijih vrsta mesa, ribe i krumpira na salatu, pri čemu se radije koriste mladi listovi, nešto manje akcentuirani nego njen cvijet - i francuskim kućanstvima tradicionalno se i kao infuzija uzima za ublažavanje kašlja, raširila po svijetu zahvaljujući svojim bezbrojnim upotrebnim vrlinama.

Opis itinerera:
Zagreb-Rijeka (Vrata Jadrana)-Verona-Aix-en-Province-Cabrieres d'Avignon-Gordes-Sault-Avignon-Pierrelatte-Graveson-Forcalquier-Manosque-Venelles-Cannes-Nica-Monaco-(Rijeka)-Zagreb

KONTAKT PODACI ORGANIZATORA

Agencija: ALMA VISIO TOURS
HR-A-01-080765747, OIB: 58905316697
Sjedište: Vlaška 66, Zagreb
Telefon/Fax: 01 888 78 22
Mob: : 091 42 22 261 , 091 72 73 827
E-mail: info@alma-visio-tours.com
Web: www.alma-visio-tours.com

Polica putnog osiguranja kod ALLIANZ dd, Zagreb